WS 2003/2004 Die grammatikalischen Strukturen des B/K/S
O.Univ.-Prof. Dr.Branko Tošović
Die Deklination der Substantive
Deklinacija imenica
Vorlesung 515.000
WS 2003/2004
Di 17,00-18,30
UR 33.1.052
Ziele
Die LV wird einen Einblick in die Deklination der Substantive des B/K/S geben und sie setzt sich zum Ziel, den Studenten das notwendige Wissen über die Bedeutung, den Gebrauch der Fälle und die Deklinationstypen des B/K/S zu vermitteln.
Themen
- Die Wortarten – Vrste reči/riječi
- Das Substantiv – Imenica
- Die Deklination – Deklinacija
- Das Paradigma – Paradigma
- Der Kasus – Padež
- Das Morphem – Morfem(a)
- Das Afix – Afiks
- Der Formant / das Formans – Formant
- Das Präfix – Prefiks
- Das Präfixoid – Prefiksoid
- Das Suffix – Sufiks
- Das Suffixoid – Sufiksoid
- Das Infix – Infiks
- Das Postfix – Postfiks
- Die Wurzel – Korijen
- Der Stamm – Osnova
- Die Flexion / Die Endung – Nastavak/Fleksija / Završetak
- Die Deklinationstypen – Vrste deklinacija
- Die erste Deklination – Prva deklinacija
- Die zweite Deklination – Druga deklinacija
- Die dritte Deklination – Treća deklinacija
- Die vierte Deklination – Četvrta deklinacija
- Die fünfte Deklination – Peta deklinacija
- Die adjektivische Deklination – Pridjevska deklinacija
- Die Null -D eklination – Nulta deklinacija
- Singulariatantum
- Pluraliatantum
- Die Korrelationen zwischen der Endungen, Fälle und Deklinationen – Korelacije izme đu nastavaka, padeža i deklinacija
Methoden
Offene Vorlesung mit Einsatz audiovisueller Medien.
Literatur
I
Engel/Mrazović 1986: Engel, Ulrich; Mrazović, Pavica. Kontrastive Grammatik Deutsch-Serbokroatisch. – Mannheim – Novi Sad: Institut für deutsche Sprache – Philosophische Fakultät der Universität Novi Sad. – 930 S.
Kunzmann-Müller 1994: Kunzmann-Müller, Barbara: Grammatikhandbuch des Kroatischen und Serbischen. – Frankfurt am Main. – Wien [u.a.] : Lang. – V. – 293 S. – (Heidelberger Publikationen zur Slavistik : A, Linguistische Reihe; 7).
Kunzmann-Müller 19992: Kunzmann-Müller, Barbara: Grammatikhandbuch des Kroatischen unter Einschluss des Serbischen. – Frankfurt am Main – Wien [u.a.]: Lang. – XV. – 317 S. – Institut f. Slawistik Ba86-7, Ba86-7a. – Hauptbibliothek I 557215. – Institut f. Translationwissenschaft Sk4:K96
Leskien 19762: Leskien, August: Grammatik der serbo-kroatischen Sprache: Lautlehre, Stammbildung, Formenlehre. – Heidelberg : Winter. – XLVI, 588 S. – (Sammlung slavischer Lehr- und Handbücher: 1. Reihe, Grammatiken; 1) – Institut f. Sprachwissenschaft 814:L629
Rešetar 1916: Rešetar, Milan: Elementar-Grammatik der kroatischen (serbischen) Sprache. – Zagreb: Breyer. – XI, 208 S. – Institut f. Sprachwissenschaft 476:R433
II
Barić i dr. 1995: Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica; Pavešić, Slavko; Peti, Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija. Hrvatska gramatika. – Zagreb: Školska knjiga. – 684 s.
Brabec/Hraste/Živković 19709: Brabec, Ivo; Hraste, Mate; Živković, Sreten. Gramatika hrvatskosrpskoga jezika. – Zagreb: Školska knjiga. – 280 s.
Raguž 1997: Raguž, Dragutin. Praktična hrvatska gramatika. – Zagreb: Medicinska naklada. – 466 s.
Stanojčić/Popović 19922: Stanojčić, Živojin; Popović, Ljubomir. Gramatika srpskoga jezika. Udžbenik za I, II. III i IV razred srednje škole. – Beograd – Novi Sad: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Zavod za izdavanje udžbenika. – 400 s.
Stevanović 19702: Stevanović, Mihailo. Savremeni srpskohrvatski jezik (Gramatički sistemi i književnojezička norma): I – Uvod, Fonetika, Morfologija. – Beograd: Naučna knjiga. – 653 s.
Težak/Babić 199410: Težak, Stjepko; Babić, Stjepan. Gramatika hrvatskoga jezika. Priručnik za osnovno jezično obrazovanje. – Zagreb: Školska knjiga. – 296 s.
Tošović 1988: Tošović, Branko. Ruska gramatika u poređenju sa srpskohrvatskom. – Sarajevo: Svjetlost. – 427 s.
III
Duden Grammatik 19844: Duden Grammatik der deutschen Gegenwartssprache / Herausgegeben und bearbeiten von Günther Drosdowski. – Der Duden in 12 Bänden. – Bd 4. – Manhhem – Leipzig – Wien – Zürich: Dudenverlag. – 800 S.
Eichler/Bünting 19945: Eichler, Wolfgang; Bünting, Karl-Dieter. Deutsche Grammatik. Form, Leistung und Gebrauch der Gegenwartssprache. – Weinheim: Beltz Athenäum. – 313 S.
Helbig/Buscha 1993: Helbig, Gerhard; Buscha, Joachim. Deutsche Grammatik. Ein Handbuch für den Ausländeruntericht. – Leipzig – Berlin – München – Wien – Zürich – New York: Langenscheidt. – 736 S.
Jung 19714: Jung, Walter. Grammatik der deutschen Sprache. – Leipzig: VEB Bibliographischen Institut. – 518 S.
Schulz/Griesbach 1978: Schulz, Dora; Griesbach, Heinz. Grammatik der deutschen Sprache. – Neubearbeitung von Hainz Griesbach. – Ismaning: Max Hueber Verlag. – 475 S.
IV
Crystal 1995: Crystal, David. Die Cambridge Enzyklopädie der Sprache. – Frankfurt – New York. – 478 S.
Kristal 1985: Kristal, Dejvid. Enciklopedijski rečnik moderne lingvistike. – Beograd: Nolit. – 293 s.
Lewandowski 19946: Lewandowski, Theodor. Linguistisches Wörterbuch. Bd 1-3. – Heidelberg – Wiesbaden: Quelle & Meyer. – 1287 S. – Bd I: 1-415 S. – Bd II: 416-882 S. – Bd. III: 417-1287 S.
Metzler Lexikon Sprache 20002: Metzler Lexikon Sprache / Herausgegeben von Helmut Glück. – Stuttgart – Weimar: Verlag J. B. Metzler. – 817 S.
Osvald/Todorov 1987: Dirko, Osvald, Todorov Cvetan. Enciklopedijski rečnik: nauka o jeziku. I-II. – Beograd, Prosveta. – Knj. I: 287 s. – Knj. II: 367 s.
Simeon 1969: Simeon, Rikard. Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva. I-II. – Zagreb: Matica hrvatska. – Knj. I: 1011 s. – Knj. II: 927 s.
Srpskohrvatski jezik 1972: Srpskohrvatski jezik: Enciklopedijski leksikon / Redaktori i urednici Asim Peco, Živojin Stanojčić. – Beograd: Interpres. – 604 s.
Texte
Emilija Cerović Mlađa. DEDA-BLAGOJEVE PRIČE
I brat se vrati u ono prvo selo i poče vredno da radi na svom novom imanju. Prvo je očistio i obojio kuću i uredio dvorište. Počupao sav korov sa njiva, kupio seme i zasejao pšenicu. Kada je prošla žetva, od novca koji je zaradio kupio je još jednu njivu i jednog konja da mu pomaže u radu na polju. Tako su njih dvojica, kao dva dobra druga, vredno radili. Kada je prošla druga žetva, od novca koji je zaradio najmlađi brat kupi još jednu njivu, tri krave i jednog bika. I kada je sve to kupio ostalo mu je još malo para i on pomisli: “Mogao bih da kupim još jednog konja. Moj bi Aramis stekao druga, a i bilo bi nam obojici lakše kad bi nam još neko pomagao u poslu.” Što pomisli to i učini. Sada su njih trojica vredno radili u polju. Tako im prođe još jedna godina i dođe još jedna žetva. Od novca koji je zaradio prodajom letine kupio je još jednu njivu, osam krava i sazidao novu štalu za konje. Kupio je i novi nameštaj za kuću, sve sredio i namestio, pa onda pomisli: “Sada imam veliko imanje, kuća mi je lepo uređena, ali je nekako pusta. A ja usamljen.” i najmlađi brat se seti devojke koju je sretao u selu, seti se njenog lepog lica, veselog osmeha i kratkih pogleda koje su razmenjivali pri slučajnim susretima. Nešto zadrhta u njegovim grudima i obuze ga neka iznenadna vrućina. A kad ti nešto zatrepti u grudima i obuzme te iznenadna vrućina, to je pouzdan znak da se, nepozvana i neprimetna, ljubav uselila u tvoje srce.
Beograd, Nolit – Grafampromet Ruma, 2000. Ljubičasta biblioteka, Moja knjiga, Savremena srpska književnost za decu.
Емилија Церовић Млађа. ДЕДА- БЛАГОЈЕВЕ ПРИЧЕ
И брат се врати у оно прво село и поче вредно да ради на свом новом имању. Прво је очистио и обојио кућу и уредио двориште. Почупао сав коров са њива, купио семе и засејао пшеницу. Када је прошла жетва, од новца који је зарадио купио је још једну њиву и једног коња да му помаже у раду на пољу. Тако су њих двојица, као два добра друга, вредно радили. Када је прошла друга жетва, од новца који је зарадио најмлађи брат купи још једну њиву, три краве и једног бика. И када је све то купио остало му је још мало пара и он помисли: “Могао бих да купим још једног коња. Мој би Арамис стекао друга, а и било би нам обојици лакше кад би нам још неко помагао у послу.” Што помисли то и учини. Сада су њих тројица вредно радили у пољу. Тако им прође још једна година и дође још једна жетва. Од новца који је зарадио продајом летине купио је још једну њиву, осам крава и сазидао нову шталу за коње. Купио је и нови намештај за кућу, све средио и наместио, па онда помисли: “Сада имам велико имање, кућа ми је лепо уређена, али је некако пуста. А ја усамљен.” и најмлађи брат се сети девојке коју је сретао у селу, сети се њеног лепог лица, веселог осмеха и кратких погледа које су размењивали при случајним сусретима. Нешто задрхта у његовим грудима и обузе га нека изненадна врућина. А кад ти нешто затрепти у грудима и обузме те изненадна врућина, то је поуздан знак да се, непозвана и неприметна, љубав уселила у твоје срце.
Београд, Нолит – Графампромет Рума, 2000. Љубичаста библиотека, Моја књига, Савремена српска књижевност за децу.