Glas jat i njegovi refleksi

Institut für Slawistik der Universität Graz, Merangasse 70

5. März (Mittwoch) 2008

12.30-13.30

UR 1.054

Glas jat i njegovi refleksi

Glas jat, koji je nekadašnji vokal prednjeg reda, vodi porijeklo od dugog e i diftonga oi, ai. U 14. vijeku, kad je djelovao niz apsolutnih glasovnih promjena, ovaj vokal nestao je iz jezika a zamijenili su ga drugi glasovi. Vokal jat ostavio je mnogo tragova u jeziku.

Tako se, npr., dijalekti štokavskih govora prema refleksima jata dijele ne ekavske

ijekavske

i ikavske

Za osnovicu standardnog jezika uzeti su dijalekti koji imaju ekavsku i ijekavsku zamjenu jata, pa imamo ekavsku i ijekavsku standardnu normu. Kad je u pitanju ekavski standard, zamjena jata veoma je jednostavna, što nije slučaj u ijekavskoj zamjeni, te će ovdje uglavnom biti riječ o standardnim ijekavskim refleksima jata.

U ijekavskom književnom jeziku vokal jat reflektovao se u sljedeće vrijednosti:

ije, je, jē, e, i.

ije ili je

Osnovno uputstvo prilikom pisanja refleksa jata u ijekavskom književnom jeziku glasi: Prema ekavskom dugom e piše se i izgovara ije, a prema ekavskom kratkom e piše se i govori je.
Npr.:

Ovo uputstvo, međutim, ima i svoje slabosti. Prva je slabost što je veoma malo govornika koji u svakom momentu mogu odrediti kvantitet vokala e u ekavskoj zamjeni jata. Druga se slabost ogleda u činjenici da se prema ekavskom dugom e u pojedinim slučajevima ne piše ije u ijekavskoj zamjeni jata. Tako u primjerima kao što su:

prema ekavskom dugom e piše se je jer je u tim slučajevima došlo do sekundarnog duženja vokala. Da je to tako, pokazuju nam oblici nominativa jednine osnovnih riječi ako se radi o deklinacionoj riječi:

i oblici infinitiva ako je u pitanju glagolska riječ:

„Ekavski“ oblici u ijekavskoj zamjeni jata

Primjeri tipa

rezultat su uprošćavanja suglasničke skupine koja se završava sonantom r a iza nje stoji kratko je:

Ovo nisu ekavizmi koji su se prenijeli iz ekavskog izgovora nego je to fonetska promjena koja je posljedica ekonomičnosti govornog aparata.
U srpskom standardnom jeziku ovakvi „ekavizmi“ redovna su pojava, dok je u bošnjačkim i hrvatskim pravopisima i pravopisnim priručnicima prisutno kolebanje; javljaju se, naime, i „ekavizmi“, a i oblici sa neuprošćenom suglasničkom skupinom. Npr.:

Oblici: prevoz/prijevoz, prijenos/prijenos, prijelaz/prijelaz, predlog/prijedlog, koji su se u srpskohrvatskom jeziku smatrali pravim dubletima, u bošnjačkoj i hrvatskoj ortografskoj literaturi uglavnom su svedeni na ije-reflekse, a u srpskoj se prednost daje oblicima s e.

Ikavski oblici u ijekavskoj zamjeni jata
Osim ikavizama tipa: nisam, pomozite, noviji, stariji i sl., koji su zajednička karakteristika ekavske i ijekavske zamjene jata, postoje ikavizmi koji su odlika samo ijekavskog književnog jezika.
Kad se u ijekavskoj zamjeni jata kratko je nađe u položaju ispred vokala o < l ili sonanata j i lj, javljaju se „ikavski“ refleksi jata, koji su takođe nastali fonetskim putem.
Primjeri:

Izuzeci su:

Dubleti su:

Diferencijalno obilježje imaju primjeri tipa:

Pseudojatizmi
Svi normativni udžbenici prihvatili su kao književne oblike:

iako u njima nema po porijeklu glasa jat.