Gralis/Linguistikarium/Phonetik/BKS
Branko Tošović
Erzeugung der menschlichen Stimme
Formiranje ljudskog glasa
Sprechwerkzeuge
Govorni organi
Alveolen pl (Übergang Gaumen-Zähne, Zahnfach ) |
alveole, desni |
Ansatzrohr n (Rachen + Mundhöhle + Nasenhöhle), Resonanzraum + Sprechorgan |
rezonator: govorna šupljina (grkljan + usnena šupljina/duplja + nosna šupljina/duplja) |
Apex m (Zungenspitze f) |
vršak jezika |
Brustkorb m |
grudni koš |
Dorsum (Zungenrücken m) |
meko nepce, zadnje nepce, zadnji dio nepca, velum |
Gaumen m |
nepce |
Gaumensegel n (weicher Gaumen, Hintergaumen m, Velum n) |
meko nepce, zadnje nepce, zadnji dio nepca, stražnji dio nepca, velum |
harter Gaumen (Vordergaumen m, Palatum m) |
tvrdo nepce, prednje nepce, palatum |
hinterer Zungenrücken |
meko nepce, zadnje nepce, zadnji dio nepca, stražnji dio nepca, velum |
Kehlkopf m |
grkljan |
Kehlrachen m |
jednjak |
Kehlraum m |
jednjak |
Kiefer m |
čeljust |
Unterkiefer m |
donja čeljust |
Labia pl (Oberlippe + Unterlippe), Labium Sg |
labijalni organi (gornja usna + donja usna) |
Lippe f |
usna |
Luftröhr n |
vazdušna/ zračna cijev |
Luftröhre pl |
dušnik, traheja |
Luftweg m |
disajni put |
Lungen pl |
pluća |
mittlerer Zungenrücken |
srednje nepce |
Mundrachen m |
usnena šupljina, duplja |
Mundraum m |
usnena šupljina, duplja |
Nasenrachen m |
nosna šupljina, duplja |
Nasenraum m |
nosna šupljina, duplja |
Oberlippe f |
gornja usna |
Palatum m (harter Gaumen) |
palatum, tvrdo nepce, prednje nepce |
Pharynx m (Rachen m) |
ždrijelna šupljina |
Rachen m (Pharynx m) |
ždrijelo, grlo |
Schulter f |
rame, pleća |
Speiseröhre pl |
jednjak |
Stimmbänder pl |
glasnice, glasne žice |
Stimmlippe f |
glasnica, glasna žica |
Stimmritze f (Glottis f) |
tjesnac glasnica, pisnik |
Unterlippe f |
donja usna |
Unterkiefer m |
donja čeljust, vilica |
Uvula f (Zäpfchen n) |
resica |
Velum n (weicher Gaumen) |
meko nepce, zadnje nepce, zadnji dio nepca, stražnji dio nepca, velum |
vorderer Zungenrücken |
prednje nepce, palatum |
Vordergaumen m (harter Gaumen) |
zadnje nepce, zadnji dio nepca, stražnji dio nepca, tvrdo nepce, velum |
Wange f |
lice |
weicher Gaumen (Hintergaumen, Gaumensegel n, Velum n) |
meko nepce, zadnje nepce, zadnji dio nepca, stražnji dio nepca, velum |
Wirbelsäule f |
kičma/kralježnica |
Zahn m |
zub |
Zahnfleisch n |
zubno meso, desni |
Zäpfchen n (Uvula f) |
resica |
Zunge f |
jezik |
Zungenrücken m (Dorsum) |
meko nepce, zadnje nepce, zadnji dio nepca, stražnji dio nepca, velum |
Zungewurzel f |
korijen jezika |
Zungenspitze f (Apex m) |
vršak jezika |
Zwerchfell n |
dijafragma |
alveole, desni |
Alveolen pl, Übergang Gaumen-Zähne, Zahnfach, |
čeljust |
Kiefer m |
dijafragma |
Zwerchfell n |
disajni put |
Luftweg m |
donja čeljust, vilica |
Unterkiefer m |
donja usna |
Unterlippe f |
dušnik, traheja |
Luftröhre pl |
glasnica, glasna žica |
Stimmlippe f |
glasnice, glasne žice |
Stimmbänder pl |
gornja usna |
Oberlippe f |
grkljan |
Kehlkopf m |
grudni koš |
Brustkorb m |
jednjak |
Kehlrachen m, Kehlraum m, Speiseröhre pl |
jezik |
Zunge f |
kičma/kralježnica |
Wirbelsäule f |
korijen jezika |
Zungewurzel f |
labijalni organi (gornja usna + donja usna) |
Labia pl (Oberlippe + Unterlippe), Labium Sg |
lice |
Wange f |
meko nepce, zadnje nepce, zadnji dio nepca, stražnji dio nepca, velum |
Gaumensegel n, weicher Gaumen, Hintergaumen m, Velum n, hinterer Zungenrücken m, Dorsum |
nepce |
Gaumen m |
nosna šupljina, duplja |
Nasenrachen m, Nasenraum m |
pluća |
Lungen pl |
prednje nepce, palatum |
vorderer Zungenrücken |
rame, pleća |
Schulter f |
resica |
Zäpfchen n, Uvula f |
srednje nepce |
mittlerer Zungenrücken |
tjesnac glasnica, pisnik |
Stimmritze f, Glottis f |
tvrdo nepce, prednje nepce, palatum |
harter Gaumen, Vordergaumen m, Palatum m |
usna |
Lippe f |
usnena šupljina, duplja |
Mundrachen m, Mundraum m |
vazdušna/zračna cijev |
Luftröhr n |
vršak jezika |
Apex m, Zungenspitze f |
zadnje nepce, zadnji dio nepca, stražnji dio nepca, tvrdo nepce, velum |
Vordergaumen m, harter Gaumen |
ždrijelna šupljina, duplja |
Pharynx m (Rachen m) |
govorna šupljina (grkljan + usnena šupljina/duplja + nosna šupljina/duplja) |
Ansatzrohr n |
ždrijelo, grlo |
Rachen m (Pharynx m) |
zub |
Zahn m |
zubno meso, desni |
Zahnfleisch n |
UCLA Phonetics Lab Vocal Fold Animation
Die Einteilung der am Sprechen beteiligten Organe, die in spezifischer Weise gekoppelt sind und in Abhaengigkeit vom Zentralnervensystem funktionieren, kann folgendermaszen vorgenommen werden:
Sprechorgane:
- Atmungsorgane (Respirationsorgane)
- Stimmerzeugungsorgane (Phonationsorgane)
- Lautformungsorgane (Artikulationsorgane)
Atmungsorgane
|
Stimmerzeugungsorgane
|
Lautformungsorgane
|
||||||||||||||
|
|
|
Fuer die Aneignung einer normgerechten Aussprache bzw. fuer deren Vermittlung
ist es erforderlich, sich ueber die Einteilung der Artikulationsorgane in aktive
und passive bewusst zu sein.
Die aktiven Artikulationsorgane, die durch differenzierte und
koordinierte Bewegungen und Verformungen Groesse und Form des Ansatzrohres
veraendern, durch Oeffnungs-, Enge- und Verschlussbildungen den Luftstrom
gliedern bzw. den Primaerklang resonatorisch variieren, befinden sich im
wesentlichen im Mundraum: Lippen, Unterkiefer, Zunge, Gaumensegel, Zaepfchen.
Jene Teile des Ansatzrohres, die sich bei der Artikulation passiv verhalten,
werden passive Artikulationsorgane genannt. Dazu zaehlen: Zaehne,
Zahndamm, harter Gaumen, Nasenraum, Kehlkopf.
http://www.uni-potsdam.de/u/slavistik/vc/dalchow/phonetik/skripte/sprechorgane.htm
WIE WIRD DIE MENSCHLICHE STIMME GEBILDET?
Damit Stimme produziert werden kann, muss der Körper dem Kehlkopf die nötige Energie in Form von Ausatemluft zur Verfügung stellen. Dies ist nur durch optimale Koordination aller Muskeln und eine gute ganzkörperliche Beweglichkeit möglich. Folglich kann die Stimme um so leistungsfähiger werden, je lebendiger die Atmung und je vitaler der Körper ist.
Im Speziellen besteht der Stimmapparat aus der Lunge, dem Kehlkopf und dem sogenannten Ansatzrohr. Die Funktion dieser Organe bei der Stimmerzeugung kann mit der Tonerzeugung in einem Musikinstrument (Orgel) verglichen werden.
Die Lunge hat die
Funktion des Blasbalgs. Der Ausatmungsstrom ist der energieliefernde Antrieb bei
der Stimmerzeugung, der die Stimmlippen
(= Stimmbänder) im Kehlkopf und damit die ausströmende Luft zum Schwingen
bringt (Funktion des Zungenwerkes), was als Ton hörbar ist. Die Stimmlippen
können durch die Kehlkopfmuskulatur äußerst fein in ihrer Stellung und Spannung
reguliert werden, wodurch die Tonhöhe der Stimme geändert werden kann. Die
Änderung der Stimmlautstärke erfolgt durch ein verstärktes Anblasen der
Stimmlippen bei der Ausatmung. Das sogenannte Ansatzrohr besteht
aus Rachen, Mundhöhle und Nasenhöhle und dient als Resonanzraum und Sprechorgan.
Neben der normalen Beschaffenheit und Funktion der einzelnen Organe ist die komplizierte Steuerung und Kontrolle durch das Nervensystem ausschlaggebend.
Erzeugung der menschlichen Stimme
OPIS I DIOBA GLASOVA
Nastajanje glasova
Glasovi nastaju u tijeku psihofizičkog procesa ili govornog akta prolaskom zračne struje kroz govorne šupljine i u njima različitim kombinacijama položaja i pokreta govornih organa. Dva su načina stvaranja zvuka u govoru:
1. jednolikim treperenjem glasnica stvara se zvuk, koji se oblikuje u govornim prolazima i šupljinama prije svoga izlaska,
2. na tzv. aerodinamičan način, pri čemu zvuk nastaje vrtlozima zračne struje. Na prvi se način pretežno tvore zvukovi za vokale i sonante, a na drugi za šumnike (turbulente).
Govorni organi su pomični i nepomični.
Pomični organi su grkljan i u njemu glasnice, meko nepce s resicom, jezik, donja čeljust, usne i ždrijelne stijenke.
Nepomični organi su gornja čeljust s tvrdim nepcem i zubima.
Između pomičnih i nepomičnih organa nalaze se šupljine: usnena, usna, nosna i ždrijelna šupljina.
Usna šupljina može se podizanjem jezika podijeliti na dva dijela: na prednju i stražnju šupljinu. Veličina tih dvaju dijelova ovisi o različitom položaju jezika, o kutu čeljusti, o položaju usana, o ždrijelnim stijenkama, o mekom nepcu.
Govorni organi
Zračna struja izlazi iz pluća i dolazi u grlo. U grlu se nalaze glasnice. Ako glasnice trepere, daju zračnoj struji harmoničan zvuk. Na daljem putu zračna struja prolazi kroz usnu šupljinu ako je meko nepce podignuto, ili kroz usnu i nosnu šupljinu ako je meko nepce spušteno.
Usnena, usna, nosna i ždrijelna šupljina rezonatori su koji pojačavaju i, zbog svoga različita oblika, mijenjaju zvuk koji u njih dolazi. Zračna struja koja prolazi kroz usnu šupljinu oblikuje se u glasove ovisno o položaju u kojem se nalaze pomični organi prema nepomičnima.
Budući da se svaki položaj jednoga govornog organa može kombinirati s mnogo položaja drugih govornih organa, broj je glasova vrlo velik. Zbog toga se opisuju oni glasovi govora koji po svojim svojstvima imaju ulogu razlikovnih jedinica – fonema. Njih je prema 11 pari relevantnih razlikovnih obilježja novoštokavske izgovorne norme 32. To su:
/i, e, a, o, u, iíe;
v, m, n, ń,
l, ļ, r, r¥, j;
p, t, k,
b, d, g,
c, č, ć,
Z(, Z,
f, s, š, h,
z, ž/
u fonološkoj transkripciji, i:
[i, e, a, o, u, iíe;
v, m, n, ń,
l, ļ, r, r¥, ị;
p, t, k,
b, d, g,
c, č, ć,
Z(, Z,
f, s, š,
x, z, ž]
u fonetskoj transkripciji (v. i § 51).
Glasovi hrvatskoga književnog jezika koji predstavljaju foneme opisuju se po svim njihovim akustičkim i artikulacijskim svojstvima.
Po skupu svojih akustičko-artikulacijskih svojstava svaki glas ima određeno mjesto u glasovnom sustavu hrvatskoga književnog jezika.
Barić i dr. 1995: Barić, Eudenija i dr. Hrvatska gramatika. – Zagreb: Školska knjiga. – S. 43-45.
Schriftarten
![]()
|
|
|
||||||
|
http://www.visag.co.yu/program.html
Najčešće neispravno izgovarani glasovi ; l,lj,r,s,z,c,š,ž,ć,č,đ,dž. U većine djece ovaj problem spontano nestaje tijekom ranih godina života.
Međutim kod neke djece umjesto da spontano nestaju one postaju sastavnim dijelom njihova govora koji je onda nerazumljiv za okolinu. Vršnjaci iz djetetove okoline često nemaju razumjevanja za takav govor te dijete biva izolirano.
Postoje tri oblika neispravnog izgovora glasova:
Copyright ©2003 Verbum Sanum. Oblikovanje i razvoj ©2003 Listopad Web Studio. |
![]() |
|
![]() |
![]() |
![]() |
http://www.verbum-sanum.hr/dislalya.html
neue Beweise -
... Pferde haben gar kein Stimmorgan! ...
Und wem einmal eines ins Ohr gewiehert hat,
dem ist auch klar, dass sie sehr wohl über ein Stimmorgan verfülgen.
...
members.aol.com/maxsecret/pages/koran.html -
Meyers Konversationslexikon, Band 8, Seite 0498, von Heuschrecken ...